Vozila pod pratnjom

Većina vozača ne zna kako da reaguje u situaciji kada mu se približi vozilo pod pratnjom, ali je svima jasno da je potrebno da oslobode prolaz vozilu pod pratnjom. Pa u tom slučaju naglo koče, naglo menjaju smer i ubrzavaju kako bi oslobodili prolaz. Da bi vozačima bilo jasnije kako treba da se ponašaju u situaciji kada im se približava vozilo pod pratnjom prvo treba definisati koja su to vozila pod pratnjom i koja su njihova prava.

Continue reading “Vozila pod pratnjom”

Vezivanje pojasa – Zakon o saobraćaju

Najvažnija oblast u saobraćaju je bezbednost, kako za vozače i putnike tako i za druge učesnike u saobraćaju. Poznavanje preventivnih mera bezbednosti u saobraćaju su osnova za sprečavanje nezgoda na putu. Najpoznatija mera bezbedosti vozača i putnika je čuveno vezivanje pojasa. Ljudi u Srbiji, i to mahom muškarci, imaju predrasude što se tiče sigurnosnog pojasa pa izbegavaju vezivanje. Što zbog čuvenog srpskog inata, nepostojanja svesti o mogućim posledicama što zbog neadekvatne obuke, ne vezivanje pojasa ne samo da ugrožava bezbednost vozača već i drugih učesnika u saobraćaju.

Continue reading “Vezivanje pojasa – Zakon o saobraćaju”

Vozači obratite pažnju – ovo su vaše obaveze prema pešacima

Saobraćaj je u današnje vreme veoma živ i dinamičan, pa su zato vozač i pešak često u konfliktnim odnosima. Stoga je veoma bitno da se svaki njihov susret zasniva na uvažavanju i pažnji.

 

Vozači moraju da obrate posebnu pažnju kada se približavaju pešačkom prelazu ili delu puta na kome se kreću deca, starci i osobe sa invaliditetom.

 

Obaveza vozača je da obrate posebnu pažnju na pešake kada:

 

  • prelaze kolovoz na pešačkom prelazu ili van njega
  • stupaju na kolovoz
  • stupaju na kolovoz

 

U slučaju da na pešačkom prelazu saobraćaj nije regulisan semaforima, niti policijskim službenicima, vozač mora da prilagodi brzinu kako bi stao ispred pešačkog prelaza i na taj način propustio pešaka koji stupa, već stupio ili ima nameru da stupi na pešački prelaz.

Pešački prelaz

Pešački prelaz predstavlja označeni deo kolovoza koji služi za prelazak pešaka preko kolovoza. Može se postaviti na putu van raskrsnice, kao i na samoj raskrsnici. Saobraćaj na pešačkom prelazu reguliše se: saobraćajnim znakovima, znacima ovlašćenog lica, oznakama na kolovozu i svetlosnim saobraćajnim znakovima.

 

Ako se pešački prelaz nalazi na ulazu na bočni put, vozač koji skreće je dužan da skretanje izvrši na bezbedan način tako što će po potrebi zaustaviti vozilo i propustiti pešaka  koji je već stupio, stupa ili pokazuje nameru da stupi na pešački prelaz.

Obaveze vozača su iste i sa druge strane, ako vozač koji skreće na bočni put na čijem ulazu nema pešačkog prelaza.

 

Vozač nikako ne sme da svojim vozilom preseca organizovanu kolonu pešaka koja se kreće po kolovozu.

 

Ako je saobraćaj na pešačkom regulisan znakovima policijskog službenika ili svetlosnim saobraćajnim znakovima, vozač mora da vozilo zaustavi ispred pešačkog kada mu je znakom zabranjen prolaz.

 

U slučaju da je na takvom pešačkom prelazu vozaču dozvoljen prolaz na osnovu znakova ovlašćenog lica ili svetlosnim saobraćajnim znakovima, on mora da propusti pešaka koji je već stupio na pešački ili ima nameru.

 

 

Ista obaveza važi za vozača ukoliko prelazi preko kolovoza u naselju, a njegovo mesto prelaska je udaljeno od najbliže obeleženog pešačkog prelaza više od 100 m. Ukoliko je razdaljina manja od 100 m, vozač mora da ga upozori zvučnim znakom. Ako pešak i dalje nastavi sa kretanjem preko kolovoza, vozač mora da uspori kako bi izbegao sudar.

 

Kada postoji dve ili više saobraćajnih traka u jednom smeru, i ukoliko je tada vozilo koje se kretalo krajnjom desnom trakom stalo da propusti vozača obaveza svih vozača je da stanu da propuste pešaka. Ne smete prolaziti i obilaziti zaustavljeno vozilo koje je zaustavljeno ispred pešačkog prelaza.

Posebnu opreznost izazivaju sledeće situacije

Obratite posebnu pažnju ukoliko naiđete na ove slučaje:

 

  • U ovakvoj situaciji siguran prelaz zavisi od nas. Moramo znati da li nas je zapazio, ali i video vozilo koje mu dolazi sa njegove desne strane
  • Sada se ne zaustavljamo. Posebno to važi ukoliko vozilo koje se kreće iz suprotnog smera ne zaustavlja
  • U ovom slučaju pešački prelaz je jednim delom zaklonjen parkiranim vozilima. Moramo da smanjimo brzinu, kako bismo blagovremeno reagovali

 

Najugroženiji učesnici u saobraćaju su deca, osobe sa invaliditetom, nemoćna i stara lica. Ukoliko vozač naiđe na njih obavezan je da zaustavi svoje vozilo kako bi ih propustio.

 

Posebno razumevanje moramo da imamo za lica sa invaliditetom. Oni su neretko uplašeni,  kreću sporije, sporije reaguju, često su u invalidskim kolicima ili se kreću uz pomoć drugih lica.

 

Najmlađe možemo da očekujemo pored škola, vrtića, parkova, igrališta ili na ulicama. Posebno se teško uočavaju između drveća, parkiranih kola i žive ograde. Zato vozač mora da obrati posebnu pažnju na takve situacije i smanji brzinu kretanja.

 

U noćnim i u uslovima smanjene vidljivosti posebno se teško uočavaju osobe koje na sebi imaju tamnu odeću. Zato je uređivač puta dodatnim osvetljenjem, postavljenjem reflektujućih znački i drugim obeležavavanjem pomogne vozačima kako bi na vreme uočili pešaka i samim tim pravilno i blagovremeno reagovali.

Obratite pažnju na ove naredbe kad vam daju ovlašćena lica

Svi učesnici koji se nalaze u saobraćaju dužni su da postupaju po naredbama i zahtevima policijskog službenika koji je zadužen za regulisanje i kontrolu saobraćaja na putevima ali i kada to nije u skladu sa saobraćajnim propisima i pravilima. Continue reading “Obratite pažnju na ove naredbe kad vam daju ovlašćena lica”

Vreme reakcije, pažnja i umor vozača

Brzina reagovanja, odnosno vreme koje je potrebno vozaču da reaguje veoma je važno za bezbednu vožnju. Pri tome vozač mora da poseduje i specifične psihomotorne sposobnosti kao što su: brzina reagovanja, sklad vizuelnog primećivanja, brzinu i prilagođenost pokreta ruku i nogu.

Vreme reagivanja

Vreme reagovanja razlikuje se od vozača do vozača. Odnosi se na psihičku reakciju i zavisi od:

 

  • vremena zapažanja i shvatanja opasnosti
  • vremena prepoznavanja i procene
  • vremena odlučivanja
  • vremena akcije

 

Različiti faktori utiču na vreme reagovanja vozača. Neki od njih su: sposobnost, psihičko stanje vozača, vrsta podražaja, starosna dob vozača, nivo njegovog znanja i veština, iznenadne pojave opasnosti, brzine kretanja vozila.

 

Usled delovanja specifičnih spoljašnjih ili unutrašnjih faktora produžiće se i vreme reagovanja.

 

Iz ovoga sledi disproporcija koja kaže – ukoliko je vreme reagovanja kraće, i brzina kretanja vozila manja i put reagovanja će biti kraći.

 

Stanje kočnica, kolovoza i pneumatika nema uticaj na dužinu puta reagovanja vozača, pri tome se za izračunavanje uzima prosečno vreme, koje neki još nazivaju i psihotehničko vreme. To vreme iznosi oko 1 sekund.

 

Opasnost u saobraćaju ćete brže uočiti ukoliko vozite prilagođenom brzinom, imate veći nivo znanja, više vozačkog iskustva, dobro predvidite opasnost i ukoliko niste pod uticajem droge, lekova ili alkohola.

Pažnja vozača

Pažnja predstavljastanje povećane budnosti gde je psihička aktivnost usmerena na nešto određeno. Iz spoljašnjeg okruženja na čoveka deluje veliki broj draži, ali on, zapravo, uspeva da opazi mali broj. Da li će i koje , uopšte, informacije biti primljene zavisi od četiri faktora: trajanja, obima, distribucijei inteziteta pažnje.

 

Čovek svojom pažnjom može da zapazi samo ograničen broj predmeta i on iznosi 5+-2. Stalnost ili postojanost bitne karakteristike pažnje. Gipkost pažnje se ogleda u lakoći prelaska pažnje sa jednog predmeta na drugi.

 

Negativan utisak imamo kada je pažnja više usmerena na unutrašnji život nego na saobraćajna dešavanja, ali i kada je pažnja skrenuta sa saobraćajnih dešavanja na druge atraktivne sadržaje. Takođe, efekat pažnje se negativno izražava i kroz: pažnju usresređenu na samo jednu radnju ili objekatdo upravljanje vozilom zahteva opažanje više elemenata iz okruženja, i smanjenu sposobnost istovremenog opažanja većeg broja akustičnih i vizuelnih signala.

 

Problem održavanja pažnje posebno je vidan kod mladih vozača, kada mladi i mahom neiskusni vozači imaju problema da uoče, održe i usmere pažnju na bitne elemente iz spoljašnjeg okruženja.

 

Čak i iskusniji vozači mogu da se ne sete šta se dogodilo u nekoliko pa kilometara vožnje. Nije retkost da se vozači mogu naći u situaciji da ne primete ili prekasno primete nešto što je je od značaja za vožnju prvenstveno iz razloga što su im misli odlutale na potpuno neku drugu temu.

 

Kada je neko koncentrisan onda je on u stanju da usmeri svoju pažnju na ono što radi, kada je ta pažnja intezivna i dovoljno dugo traje. Koncentracija predstavlja dinamički mehanizam  koji aktivira i koordinira naše mentalne i fizičke kapacitete. Pri tome selektivnost, intezitet i motivacija imaju značajnu ulogu.

Nepažnja vozača

Nepažnja može nastati sanjarenjem ili pod dejstvom raznih misli.

 

Distrakcija, odnosno ometanje pažnje nastaje kao posledica onih aktivnosti  čiji je uzrok objekat ili događaj koji se nalazi u ili ček van vozila u saobraćaju.

 

Korišćenje mobilnih telefona predstavlja odličan primer odvlačenja, odnosno ometanja pažnje kod vozača. Tada dolazi do vizuelne, audiokognitivne i biomehaničke distrakcije.  Korišćenjem mobilnog telefona tokom vožnje povećava se mogućnost nastanka vožnje četiri puta.

 

Korišćenje mobilnih telefona:

 

  • produžava vreme reakcije do 50%
  • neopažaju se važni saobraćajni signali i znakovi
  • smanjuje se generalna svest o saobraćaju
  • donose se rizičnije odluke
  • kompenzatorna ponašanja povećanje odstojanja ili smanjenja brzine u odnosu na vozila ispred vas

 

Još negativniji uticaj na pažnju vozača ima kucanje SMS poruka.

Umor-faktori koji doprinose umoru i njihovo otklanjanje

Umor predstavlja jedan od najzačajnih faktora koji deluju na bezbednu vožnju. Njega karakteriše opadanje radnog učinka posle neprekidnog otklanjanja neke mentalne ili fizičke aktivnosti.

 

Obično se javlja posle 4-5 sati vožnje i po Zakonu tada vozač mora da napravi pauzu od 45 minuta kako bi se odmorio. Takođe, dobar savet je da prošetate malo ili uradite par vežbi.

 

Umor je povezan sa budnosti.

 

Budnost predstavlja takvo stanje u kome postoji spremnost i mogućnost da se reaguje na određene promene značajne za bezbednu vožnju.

 

Zagađenje vazduha može dovesti do povećanog umora kod vozača. Čak šta više može dovesti i do trovanja. Prvi znaci trovanja su: teško disanje, umor, gubljenje mišišićne snage, pojava crvene boje na licu vozača, malaksalost.

 

Ukoliko uočite trovanje ugljen-monoksidom zaustavite bezbedno vozilo, proluftirajte kabinu, izađite na vazduh i dubokim mirnim disanjem u trajanju od pola sata do sat vremena pokušajte da smanjite koncentraciju otrovnog gasa u krvi.

Ishrana

Nepravilna ishrana koja može biti preobilna i u smanjenim količinama, negativno deluje na psihofizičku sposobnost vozača. Zato se za vreme duže vožnje vozačima preporučuje da uzimaju manje obroke uz dodatak čokolade, keksa i voćnih sokova. Pomenute namirnice doprineće boljoj koncentraciji i vitalnosti.

Osnovni psihički procesi i psihološki činioci koji utiču na vožnju

Svaki čovek je različit sam po sebi i predstavlja individuu struktuiranu na specifičan i različit način. Sposobnost vozača da se prilagodi različitim saobraćajnim uslovima, da je psihički stabilan i skladno razvijen predstavlja preduslov za bezbedno učešće u saobraćaju.

U toku vožnje vozač prolazi kroz niz različitih psihičkih procesa koji mu dalje mogi pomoći da bolje savlada određene saobraćajne situacije.

Čulno-motorna koordinacija je koja se izražava u usklađenoj koordinaciji čulnog opažanja sa voljnim reakcijama ekstremiteta veoma je važna kako bi se uspešno upravljalo motornim vozilom.

Osećaji

Osećaj predstavlja reagovanje na draži iz okoline. U pitanju je čist čulni utisak koji nastaje kao posledica draženja čulnih organa.

Draži koje čovek prima iz okoline i uz pomoć kojih on spoznaje okolinu se određenim fiziološkim procesima pretvaraju u nadražaje i nervnim sistemom prenose do moždane kore. Njegova saznanja se zasnivaju na osećajima koje prima iz različitih čulnih područja. Tu pre svega mislimo na područja ukusa, mirisa, sluha i vida, ali i na područje kožne osetljivosti: bol, toplota, dodir i hladnoća.

Osim navedenih postoji i osetljivost na ravnotežu i čulne ćelije u zglobovima, mišićima i tetivama. I, da ne zaboravimo na razne organske osećaje koji ukazuju kakvo je stanje unutar našeg organizma.

Osećaji se razlikuju po intezitetu, pa tako imamo glasniji ili tiši zvuk, slabiji ili jači bol. Do spoznaje koji je deo tela nadražen i odakle to draženje dolazi doćićemo na osnovu lokalnog znaka osećaja. Kako su osećanja veoma važna ona će uticati i na donošenje zaključaka u saobraćaju.

Opažanje

Prilikom upoznavanja sveta oko sebe čovek istovremeno ima veliki broj različitih osećaja. Njihovom kombinacijom čovek može da stvori vernu sliku okoline, što nas dovodi do zaključka da opažanje predstavlja celokupnu sliku predmeta i pojava, sastavljene iz velikog broja istovremenih osećaja.

Da bi smo razumeli opažanje moramo obratiti pažnju na faktore koji utiču na njega. Zato ističemo da sam objekat koji zapažamo ima veliki uticaj.

Ukoliko je potrebno da neki predmet lako uočimo, onda je potrebno da se prilagodi čovekovim mogućnostima opažanja.

Na čovekovo opažanje utiče funkcija čulnih organa, pa tako svako oštećenje čulnog organa smanjuje i njegovu funkciju. Osim toga i psihološki faktori utiču na opažanje, koji opet zavise od čovekovog prethodnog iskustva.

Perceptivna spremnost da ćemo nešto videti, čuti, primetiti, predstavlja takođe psihološki faktor. Perceptivna spremnost nam može pomoći da brže opazimo ono što očekujemo, i na taj način brže i bolje odreagujemo. Međutim, može doći i do zablude kada se umesto očekivanog pojavi nešto što nismo očekivali. Tada je i vreme reakcije na  neočekivani nadražaj duže.

Saznanje

Sve što čovek vidi, čuje ili zapaža pomoću čulnih organa postiže se uz pomoć saznanja.

Sve ono što nas okružuje i što deluje na učesnike u saobraćaju predstavlja prvi korak saznanja u saobraćaju. Takvo saznanje se naziva objektivno iskustvo.

Iluzije

Ukoliko opažanja, odnosno percepcije nisu potpuno jasne pod uticajem iskustva, onda možemo da kažemo da nastaju iluzije ili krive percepcije. Normalna lica doživljavaju iluzije, zato što su one izazvane specifičnim spoljnim podražajem.

Halucinacije

Halucinacije se mogu javiti pod uticajem različitih hemijskih sredstava, bolesti, neobičnih prilika. Tako ososbe koje imaju halucinacije mogu videti patuljke, životinje, čuti šumove ili glasove koji ne postoje.

Predstave

Sve one predmete koje smo ranije videli, kao i situacije koje smo ranije doživeli možemo da zamislimo. Tako zamišljanje predmeta i situacija naziva se predstava. Međutim, retko kad predstava predstavlja pravu sliku predmeta. Iz tog razloga između opažanja i predstave postoji razlika.

Pri veštačenju i svedočenju u slučajevima saobraćajnih nezgoda važnu ulogu ima predstava. Međutim, postavlja se pitanje koliko su iskazi svedoka u takvim slučajevima verodostojni. Takvi iskazi se zasnivaju na predstavi koja je neodređena, nestalna, nema senzorne živosti, a uz to je i veoma oskudna u detaljima.

Zato svedoci mogu na osnovu prethodnog saznanja, menjanja izjava da unesu zabunu i poteškoće prilikom otkrivanja krivaca za saobraćajnu nezgodu.

Često se uzroci saobraćajnih nezgoda utvrđuju samo na osnovu očevidaca i njihovih predstava koje u celini nisu videli.

Mišljenje

Mišljenjem povezujemo činjenice do kojih smo došli na osnovu opažanja. Ono se oslanja na osećaje i opažanje.

Bitno je istaći da se mišljenjem stvara i održava poverenje među učesnicima u saobraćaju. Na osnovu pojedinih signala koje učesnici u saobraćaju daju u toku vožnje moguće je predvideti način kretanja, i na osnovu toga donosi zaključak o budućim radnjama.

Refleksi

Reflekse možemo podeliti u dve grupe:

  • uslovni
  • bezuslovni

Uslovni refleksi predstavljaju sve nove uslovne radnje koji se obrazuju u toku života.

Bezuslovni refleksi se ne stiču iskustvom. To su refleks skupljanja zenice na svetlo, refleks kašljanja, zevanja, širenja i skuplanja krvnih sudova…

Ukoliko spadate u grupu vozača sa slabijim refleksima onda bi trebalo da svoju vožnju prilagodite svojim mogućnostima i da vozite opreznije.

Emocije

Emocije predstavljaju sponu između aktivnosti i spoznaje. Radi se o psihičkim doživljajima kojima zahvatamo i vrednujemo nadražaje iz okruženja. Pošto se emocije baziraju na osećaju neprijatnosti i prijatnosti, na njih će delovati nesreća, sankcija, poštovanje ostalih, šok,…

Razlikuju se po intezitetu, a najjače se nazivaju afektima.

U savremenim uslovima života, često se povezuju sa besom i agresijom.

Bes

Bes uvek parti snažna želja za ispravljanjem tuđih postupaka, ali i osvetom. U momentu nastanka besa mnogi učesnici u saobraćaju ne poseduju mogućnost samokontrole i objektivnog sagledavanja situacije.

Agresija

Agresija predstavlja ponašašanje koje se odlikuje neposrednim kontaktom i komunikacijom sa drugim učesnicima u saobraćaju putem primene sile. Agresivno vožnja uzrok je nastanka jedne trećine svih nezgoda u saobraćaju.

Kako bi se smanjio broj učesnika koji ispoljavaju agresiju i bes na putu, trebalo bi još u toku obuke za polaganje vožnje predstaviti sve negativne aspekte ovakvog vida vožnje. Dalje, vozače je potrebno naučiti da razviju strategiju za smanjivanje besa i agresije.

Stručnjaci kažu da kao strategiju za smanjivanje besa kod vozača  možete slušati neku laganu i opuštajuću muziku, da držite na vidljivom mestu sliku vaše porodice, žvaćete žvaku pre polaska, ostavite sebi dovoljno vremena za putovanje, kao i da se opustite pre polaska na put.

Osobine i postupci vozača koji utiču na bezbednost saobraćaja

Osobine vozača utiču na njegove postupke u rešavanju saobraćajnih situacija, pa se zato smatraju presudnim faktorom u bezbednosti saobraćaja. Vozač tokom vožnje svojim čulima prima informacije koje se dešavaju na putu i zatim usklađuje svoje kretanje sa saobraćajnom signalizacijom i saobraćajnim propisima. Continue reading “Osobine i postupci vozača koji utiču na bezbednost saobraćaja”

Uticaj vremenskih prilika na stanje puta i bezbedno odvijanje saobraćaja

Zima nam je pred vratima, a sa njom i veliki broj hladnih dana, dana u „minusu“ pod ledom i snegom. Zbog toga nam je za što bezbednije odvijanje saobraćaja od vitalnog razumevanje uticaja vremenskih prilika na kolovozni zastor. Continue reading “Uticaj vremenskih prilika na stanje puta i bezbedno odvijanje saobraćaja”

Vožnja u uslovima smanjene vidljivosti

Zbog bezbednog odvijanja saobraćaja posebnu pažnju treba pokloniti uticaju vremenskih prilika na kolovoz. Usled različitih vrsta i uticaja vremenskih prilika neophodno je voziti obazravije i sporije.

Vožnja po kiši

Vozači bi trebalo pre polaganja vozačkog ispita sa svojim instruktorom da prođu kroz realne situacije koje će ih očekivati na putu. Tu spada i vožnja po kiši.

Na kolovozu se često može naći prašina, ulje iz motora, sitan pesak, ostaci guma i druge nečistoće. Kada padne „prva kiša“, u kombinaciji sa vodom stvara se smesa koja kolovoz čini veoma klizavim i opasnim. Usled kiše smanjena je vidljivost, ali i prijanjanje pneumatika za površinu kolovoza.

Zato bi trebalo da održavamo veće rastojanje od drugih vozila. Izbegavajte naglo skretanje i kočenje. Blato i mokro lišće dodatno povećavaju klizavost na putu, pa bi trebalo izbegavati takve deonice puta. Ukoliko, pak, naiđemo na njih usporite.

Specifičan problem predstavljaju velike bare. Ukoliko naiđete na baru, zaustavite se ispred nje i proverite šta ona prekriva. Ukoliko druga vozila neometano prelaze preko nje, onda nema bojazni ni za vas. Preko bare vozite polako vodeći računa da ne pokvasite električni sistem. Kad izađete iz vode proverite ispravnost kočnica. To ćete uraditi tako što ćete više puta uzastopno pritisnuti kočnicu. Na taj način ćete osušiti kočione površine.

Šare na gazećem sloju vaših pneumatika moraju biti dovoljno duboke kako bi istisnule vodu ispod sebe i tako održale kontakt između puta i guma, sa jedne strane, alil i izbeglo stvaranje vodenog klina, sa druge strane. Vodeni klin predstavlja pojava koje umnogome otežava upravljanje vozilom.

Sila trenja između kolovoza i pneumatika je manja ukoliko je brzina kretanja veća.

Pri različitim brzinama pojava vodenog klina različito deluje na pneumatike. Tako se vodeni klin formira pri brzini od 16km/h, pri brzini od 80 km/h izdiže se deo točka, a na 90 km/h dolazi do potpunog izdizanja točka sa kolovoza.

Zaključak sledi – opasnost od vodenog klina je veća ukoliko je brzina kretanja vozila veća, ali i ukoliko imamo istrošene pneumatike. Tako sledi i prosto rešenje – prilagodite brzinu kretanja uslovima puta.

Vožnja za vreme jakog vetra

Vozila većih gabarita u značajnoj meri su izložena jakom vetru. Posebnu opasnost za sva vozila zbog bočnih udara vetra predstavljaju mostovi i prevoji koji su zaleđeni, mokri ili prekriveni snegom.

Na opasnost od bočnih vetrova ukazuju i znakovi opasnosti „bočni vetar“ sa leve, odnosno desne strane. Opasnost od bočnog vetra označena je obojenim balonima koji nam ukazuje na smer vetra.

Za kraj jedan savet za vožnju kada duva bočni vetar. Obema rukama, čvrsto držite upravljač kako biste zadržali vozilo u željenom pravcu. Vodite računa i o bočnom razmaku između vozila, ali i na motocikliste koji mogu izgubiti ravnotežu i ugroziti vas. Predvidite mesta na kojima se mogu javiti naleti bočnog vetra, ali i prepoznajte njegovu brzinu i jačinu. Zato je važno da smanjite brzinu kako biste postigli bolju stabilnost vozila.

Vožnja po magli

Magla u značajnoj meri smanjuje preglednost i vidljivost puta. Prilikom vožnje po magli kratka svetla ili svetla za maglu. Opasno je zaustavljati vozilo na putu, a pogibljeno ukoliko se po magli odlučite za preticanje.

Ako ste na čelu kolone postaćete vođa-lider, i na taj način ostalim učesnucima dati do znanja kako i kojom brzinom da se kreću iza vas. Vozite pažljivo i to onom brzinom koja zavisi od vidljivosti, a koja je dovoljna da u određenim uslovima vi i vozila iza vas na pravi način reagujete , izbegnete prepreke na putu ili se zaustavite.

Vidljivost

Prema jasno definisanom Zakonu vidljivost predstavlja odstojanje na kome učesnik u saobraćaju jasno može videti kolovoz. Na osnovu toga definišemo i uslove smanjene vidljivosti kao uslove u kojima je vidljivost manja od 200 m na putu izvan naselja, odnosno 100 me na putu u naselju.

Mogućnost razlikovanja karakteristika objekata predstavlja stepen vidljivosti.

Sunčani zraci u značajnoj meri utiču na stepen vidljivosti. Zato je važno da prilagodite brzinu tim uslovima, da vam stakla budu čista, da spustite suncobrane kako vam sunce ne bi išlo direktno u oči, a možete da nabavite i sunčane naočare.

Kako korišćenje alkohola i/ili drugih psihoaktivnih supstanci deluje na vozača?

Jedan od najznačajnijih faktora koji trenutno utiču na psihofizičku sposobnost vozača jeste alkohol.

Konzumiranjem raznih alkoholnih pića čovek u svoj organizam unosi alkohol probavnim taktom. Kao i većina drugih narkotika alkohol dovodi do uzbuđenja, a zatim i do paralize nervnog sistema. Continue reading “Kako korišćenje alkohola i/ili drugih psihoaktivnih supstanci deluje na vozača?”

Saobraćajne nezgode – uzroci i posledice

Jedna od najvećih štetnih posledica koje se dešavaju u saobraćaju su saobraćajne nezgode.

 

Saobraćajna nezgoda je nezgoda koja je započeta ili se dogodila na putu, pri čemu je je najmanje jedno vozilo u pokretu, jedno lice je povređeno, nastradalo ili je pričinjena veća ili manja materijalna šteta.

 

Pri definisanju saobraćajne nezgode treba jasno napomenuti da saobraćajna nezgoda nije kada se motikultivator, traktor, radna mašina, zaprežno vozilo koji obavljaju radove i koji se kreću po njivama prevrnu ili udare u neku prirodnu prepreku, a pri tom nije učestvovalo drugo vozilo I kada drugom vozilu nije pričinjena šteta. Isto tako saobraćajna nezgoda nije ukoliko se desi materijalna šteta i ukoliko je povređeno lice koje je upravljalo sportskim autom na trkačkoj stazi za vozila.

Dužnosti i obaveze u slučaju saobraćajne nezgode

Prema odredbama Zakona treba da se obezbedi sprečavanje novih stradanja, efikasno spasavanje nastradalih, obezbeđivanje kvalitetnog uviđaja, prikupljanja i evidencija podataka o nezgodi, obezbeđenje protočnosti saobraćaja nakon saobraćajne nezgode.

Prema podacima MUP Srbije najčešći uzroci nastanka saobraćajnih nesreća su: neprilagođena ili nepropisna brzina, psihofizičko stanje vozača, neispravnost vozila i puta, neustupanje prava prolaza, nepropisne radnje u saobraćaju.

Međuzavisnost uzroka i grešaka u nastanku saobraćajne nezgode

Neposredni izvor opasnosti u saobraćaju su uzroci nezgoda, koji utiču na stvaranje greške, kao pojavnog oblika ovog uzorka. Pojavni oblik može biti nepropisna vožnja, a sve ono što je neposredno uticalo na unutrašnje izvore ponašanja vozača da na napravi grešku predstavljaju uzroke. Nepropisna ili nepravilna vožnja, kao što je nepoštovanje saobraćajnih znakova, je pojavni oblik , a njen uzrok predstavlja ono što je neposredno uticalo na unutrašnje izvore ponašanje vozača da napravi grešku.

 

Uzajamno delovanje uzorka i grešaka koji dovode do nastanka nezgode

 

Uzroci saobraćajnih nesreća se mogu sprečiti, a njihove posledice smanjiti preventivnim merama na jačanju bezbednosti saobraćaja. Najvažnije su: kvalitetna obuka vozača, saobraćajno obrazovanje, kvalitetna putna mreža, ispravna vozila, sprovođenje odredbi Zakona, ali i podizanje saobraćajne kulture stanovništva. Najčešće posledice saobraćajnih nezgoda su: nastradala lica, patnja, bol, nematerijalne i materijalne štete.

 

Poražavajući podaci

Prema statističkim podacima u Srbiji iz 2015. godine u Srbiji se prosečno dešavalo 103 saobraćajne nezgode, sa prosekom 2 poginula i 52 povređena lica. Prema tim podacima najugroženiji su vozači i putnici u vozilu, pešaci, biciklisti i deca (vidi sliku ispod).

 

 

 

Oko 800 do 900 miliona evra godišnje iznosi godišnja materijalna šteta. Podaci su zabrinjavajući i poražavajući što samo ukazuje na potrebu delovanja preventivnih i represivnih mera kako bi se povećala bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

 

U Srbiji je u periodu od 2005 do 2015. godine smanjen broj poginulih za 50%. Svetski podaci kažu da 1.3 miliona ljudi godišnje, odnosno 3000 ljudi dnevno, izgubi život u saobraćajnim nezgodama. Što se tiče broja teže i lakše nastradalih ljudi cifra se kreće između 20 i 50 miliona.

 

Pre sedam godina je generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom se proglašava Decenija akcije za bezbednost saobraćaja na putevima. Cilj rezolucije je smanjiti broj stradalih, povređenih, materijalne izdatke za lečenje, kao i sprečavanje traume izazvane saobraćajnom nesrećom.

 

Svetskim danom sećanja na žrtve u saobraćaju proglašena je treća nedelja u mesecu novembru. U pitanju je dan kada se ističe značaj javne svesti o posledicama saobraćajnih nezgoda, a, takođe, taj dan predstavlja i opomenu na tragedije koje se mogu uspešno sprečiti ako se posveti veća pažnja na bezbednost u saobraćaju.

 

Nasilnička vožnja

Pored termina rizična vožnja – vožnja koja negativno utiče na bezbednost saobraćaja, poslednjih godina u stručnoj literaturi se odomaćio termin nasilnička vožnja. Nasilnička vožnja karakteriše i ona inkriminirajuća ponašanja vozača koja sadrže bezobzirnost i kršenje propisa. Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja nasilničkom vožnjom se smatra svako postupanje vozača koje je u gruboj suprotmosti sa pravilima saobraćaja prilikom čega vozač ne vodi računa i ne pokazuje obzir prema ostalim učesnicima u saobraćaju.

 

Subjekat izvršenja nasilničke vožnje je vozač, tj. lice koje upravlja motornim vozilom, a objekat izvršenja nasilničke vožnje su svi ostali učesnici u saobraćaju prema kojima vozač ne pokazuje obzirnost i grubo im narušava bezbednost tokom kretanja u saobraćaju.

Šta se smatra pod nasilničkom vožnjom?

  • Ukoliko vozač dva ili više puta prođe svetlosni znak, koji mu zabranjuje prolaz, a da prilikom dva ili više uzastopna prolaska nije prošlo više od 10 minuta.
  • Ukoliko vozač kreće da vrši preticanje kolone pri čemu se kreće po punoj liniji koja razdvaja kolovozne trake po smerovima kretanja.

 

Karakteristike nasilničke vožnje

Nasilnička vožnja je agresivna vožnja, i kao takva ima negativne etičke i moralne karakteristike.

 

Negativno utiče na bezbednost u saobraćaju jer dovodi do saobraćajnih nezgoda sa strašnim posledicama – materijalna šteta, stradala lica, a pored patnje negativno se odražava i na budžet porodice i države. Ugrožava se i rad saobraćajne policije pri kontroli i regulisanju saobraćaja. Stvara se bes i nesigurnost kod ostalih učesnika u saobraćaju, a kod mladih vozača formira se loša slika koja dalje može negativno da utiče na vaspitanje i izgradnju pozitivnih stavova o bezbednosti u saobraćaju.

Procedure koje se sprovode

Na osnovu prijave policije ili video zapisa, vozač koji je ugrožavao druge učesnike u saobraćaju nasilničkom vožnjom (u skladu sa članom 329 Zakona o bezbednosti), poziva se kod sudije za prekršaje koji utvrđuje činjenice i koji sudi o tome.

Koje posledice posledice mogu očekivati nasilni vozači?

Nakon evidentiranog prekršaja, tj, nasilničke vožnje vozač dobija 15 kaznenih poena i odmah se isklučuje iz saobraćaja.

 

Za nasilničku vožnju predviđena je kazna od 30 do 60 dana zatvora, oduzimanje dozvole i zabrana upravljanja vozilom najmanje 9 meseci.

 

Za teže oblike nasilničke vožnje (ukoliko je vozač prouzrokovao saobraćajnu nezgodu) zaprećena je kazna od 45 do 60 dana zatvora, dodeljuje mu se 17 kaznenih poena, i izriče mu se zabrana upravljanja motornim vozilom od najmanje 10 meseci.
Počinioci nasilne vožnje mogu očekivati i veću kaznu (za još dva poena) ukoliko je u vozilu prisutno dete mlađe od 12 godina.

 

Podaci koji zabrinjavaju

Prema statističkim podacima MUP-a Srbije za 2010. i 2011. godinu u Srbiji je evidentirano preko 800 prekršaja koji su se ticali nasilničke vožnje. Ovim vozačima je oduzeta dozvola, a put do ponovnog sticanja je veoma dug i finansijski iscrpljujuć. Vozači koji žele opet da upravljaju vozilom moraju da prođu kroz tzv. postupak “rehabilitacije vozača”. Postupak podrazumeva pohađanje određenih kurseva i seminara, odlazak na terapije kod psihologa, odlazak na lekarske preglede, polaganje određenih testova i sl. Navedene aktivnosti imaju za cilj promenu svesti kod vozača, ali i kako bi konačno spoznali da je vozačka dozvola privilegija koja mora da se čuva.

Put u noćnim uslovima vožnje i oprema puta

Noćni uslovi vožnje predstavljaju uslove smanjene vidljivosti, koji se mogu predvideti u toku noćne vožnje.

Uticaj na sposobnost vozača

Ono što noćnu vožnju čini specifičnom jeste opterećenje koje se stvara kod vozača usled smanjene vidljivosti za razliku od dnevne vožnje. Kako bi noćna vožnja bila što bezbednija vozač je dužan da prilagodi brzinu kretanja, pravilno upotrebljava svetla, kao i da obrati pažnju na sve ostale činioce koji omogućavaju bezbednu vožnju.

 

Karakteristika noćne vožnje je da je vidljivost zavisi od dometa svetlosnog snopa reflektora vozila. Ukoliko su dobro podešena svetla svetlosni snop može da dostigne daljinu od najmanje 100 m. Druga karakteristika noćne vožnje jeste da se kod vozača usled jačine svetlosti i verovanja da imaju dobre kočnice stvara iluzija bezbednosti. Stvarnost je, nažalost, surovija, i greške koje se prave tokom noćne vožnje mogu ostaviti trajne i nesagledive posledice.

Specifičnosti vožnje noću

Vožnja noću ima svoje specifičnosti na koje moramo obratiti posebnu pažnju. Neke od njih su:

 

  • otežano preticanje zbog korišćenja dugih svetala
  • otežano mimoilaženje i uočavanje pešaka
  • otežana vožnja u koloni zbog zaslepljivanja svetlima od vozila koja nam dolaze iz suprotnog smera

 

Zato osvetljenje saobraćajnica svetlima vozila ima odlučujuću ulogu u bezbednoj vožnji tokom noći. Kao što smo napomenuli svetlosni snop bi trebalo da osvetljava put od najmanje 100 m, međutim te objekte koje svetlosni snop obasja vozač ne može da prepozna sve dok ga jasnije ne osvetli, a tada objekat nije udaljen 100 m već znatno manje. Poseban problem predstavlja uočavanje tamnih i sivih objekata.

 

Zbog kašnjenja koje se javlja tokom vožnje noću, vozač ne može da reaguje za 1 sekundu, već kasni za još jednu sekundu. Tako smo došli do dve sekunde, a njima treba pridodati i vreme koje je oku potrebno da se prilagodi na određenu daljinu. Uz to ne treba zaboraviti i kašnjenje u odnosu na reagovanje tokom vožnje tokom dana. Tako dolazimo do 2-2.5 sekunde tokom koje vozač mora da drži skocentrisanu pažnju na 100 metara ispred drugog vozila.

 

Međutim, to nije uvek moguće prvenstveno zbog skretanja pogleda vozača tokom vožnje. Takođe, tokom vožnje sa kratkim svetlima ukoliko je mešoviti saobraćaj mogu se pojaviti i razne teško uočljive prepreke. Zato brzina ne sme da bude veća od 50 km/h, kako bi se na vreme reagovalo.

Uočljivost vozila, pešaka i prepreka na putu, uticaj na brzinu i procena brzine

Preglednost predstavlja mogućnost vozača da na određenoj udaljenosti vidi situaciju na putu, i sa obe bočne strane. Preglednost se može pogoršati ukoliko na putu postoji pokretni i nepokretni predmeti na putu koji će onemogućiti vozača da na vreme reaguje i izdvoji potencijalno opasan objekat iz okruženja i tako na pravi način proceni njegov položaj na putu, brzinu i pravac kretanja. Da bi ih razlikovao vozač mora da vidi prepreku sa oba oka, tj. u području binokularnog pogleda. Međutim, taj pogled ponekad oduzima i puno vremena, od 1.2 do 1.5 sekundi.

 

Opasnost koja vreba tokom noćne vožnje, ali i u uslovima smanjene vidljivosti, dolazi usled nedovoljne preglednosti puta sa preprekama: neosvetljeni biciklisti, traktori, pešaci, pojava odrona, oštećenje puta, i slično. Za vožnju u navedenim uslovima vozač mora biti obučen da pravovremeno reaguje.

 

U uslovima smanjene vidljivosti potrebno je obratiti veću pažnju i opreznost prema pešacima jer su oni često neupadljivi, ili se ne uočavaju na vreme.

 

Vidljivost pešaka zavisi od: jačine i vrste svetla sa kojim se osvetljava, refleksije podloge po kojoj se kreće pešak, refleksije odeće koju nosi sam pešak, čistoće vetrobrana, kao i vidnih sposobnosti vozača.

 

Do neadekvatnog broja informacija može doći zbog loše ulične rasvete, slabog svetla i neosvetljenih vozila na putu, povećanog zamora, zaslepljivanja sunčevim zracima i sl.
Svetlo obučen pešak mnogo bolje se uočava od onog u tamnijoj odeći, jer tamna odeća apsorbuje mnogo više svetla. Na osnovu istraživanja koje sprovedeno uočeno je da se pešak u tamnoj odeći zapaža na tek na 26 m, onaj u sivoj na 31 m, a pešaci koji nose svetloodbojni prsluk na udaljenosti od 136 m.

Primeri bezbedne i nebezbedne brzine pri noćnoj vožnji

Pođimo od činjenice da pešake u tamnoj odeći uočavamo tek na 26 m, da je mokar kolovoz, a da se krećete nebezbednom brzinom od 70 km/h. Doćiće do saobraćajne nezgode, jer je zaostavni put 56 m. Sa druge strane ukoliko vozimo 40 km/h, pri istim vremenskim uslovima zaustavićemo se ranije jer je i zaustavni put samim tim kraćii iznosi 23 m, pa nećemo naleteti na njih.

Šta sve treba da znate odmah pošto položite vozački ispit

Neretko se dešava da, odmah pošto iza novopečenog vozača ostanu auto skola, testovi i ispit, vozačka dozvola ostane da skuplja prašinu u nekoj fioci i nikada se više ne upotrebi. Razlozi tome mogu biti različiti – od nemanja vozila na raspolaganju u datom trenutku, do osećanja straha i slično.

 

Ali čak i onda kada treba sesti za volan posle položenog vozačkog, nastaju nedoumice. Jeste da Vas je auto skola dobro obučila, ali ipak niste sigurni. Zašto?

Obavezno vežbanje, vežbanje, vežbanje

Pre svega, morate da vežbate. Voziti bez instruktora koji pritom ima i sopstvene komande može biti u prvo vreme veoma naporno, te će se dešavati da budete u grču i strahu.

 

Nema potrebe za tim. Praksa će Vas ubediti da i Vi možete postati savršen vozač. Najpre krenite sa vožnjom u sporednim ulicama na periferiji, koje su uglavnom prazne, pa nastavite ka prometnijim kolovozima. Napolsetku, bićete spremni i za, makar i najkraće moguće, međugradske vožnje. A posle će sve ići lakše i lakše.

 

Ukoliko, međutim, i dalje ne osećate pravu sigurnost, uvek možete uzeti dodatne časove koje nudi gotovo svaka auto skola. To nije ništa strašno – Vaš cilj je da budete dobar vozač, zar ne?

Budite skoncentrisani pre nego što sednete za volan

Koncentracija za volanom je veoma bitna, ne samo kada ste vozač početnik.

 

Iako smo sigurni da Vam je i škola i auto skola trubila o opasnosti konzumacije alkohola pre vožnje, da ponovimo to ipak još jednom. Ne želite, valjda, da dovedete u pitanje bezbednost, a zatim i sopstvenu dozvolu već na početku vozačke karijere. Pa pred Vama su tek kilometri!

 

Zatim, obratite pažnju i na to da budete dovoljno naspavani i da ne budete gladni i iscrpljeni, jer se može desiti da Vas izda pažnja, i to baš u nekom škakljivom momentu. Budite pripravni!

Ne obraćajte pažnju na kritike

Kritika će biti i u kasnijim vozačkim godinama, te se nemojte oko njih mnogo uzbuđivati i primati ih k srcu. Jednostavno se opustite. Ako povezete nekog suvozača koji bolje zna od Vas, pažljivo ga saslušajte, te razmislite koju ćete njegovu sugestiju prihvatiti. Niko se nije naučen rodio, pa tako ni Vi.

 

Isto važi i za reakcije drugih vozača u saobraćaju. Instruktori mnogih auto skola slažu se da smo zemlja sa najmanje pristojnosti u saobraćaju i da nam nedostaje strpljenja. Imajte to na umu kad počnu da Vam sviraju što poštujete propise ili Vam treba malo više vremena da se parkirate. Pustite ih da žure, Vi znate svoj cilj i njega se držite, a bahatih vozača će, nažalost, uvek biti.

Nemojte da odustajete

Ni pod tačkom razno, nemojte da odustajete. I auto skola i časovi i ispiti koštali su Vas novca, vremena i živaca, te je potpuno glupo da pošto ste sve to prošli na kraju odustanete.

 

Imajte na umu da je vežbanje majka znanja, te se potrudite da svakodnevno makar neko vreme provedete za volanom, kako biste stekli sigurnost koja će Vam kasnije itekako značiti. A onda, odmah na novi put!

Kretanje vozilom unazad

VOZAČ vozilom NE SME da se KREĆE UNAZAD.

Izuzetno od ovoga u zakonu stoji da vozač u određenim situacijama može da se kreće unazad:

kretanje vozilom unazad dozvoljeno je na kratkom delu puta onom stranom kolovoza kojom se vozilo kretalo unapred ako se ne ometaju i ne ugrožavaju ostali učesnici u saobraćaju.

Kretanje vozilom unazad NIJE DOZVOLJENO na SVIM MESTIMA na kojima je ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE vozila, nije dozvoljeno na nepreglednom delu puta i pri smanjenoj vidljivosti.

Vozač vozilom ne sme da se kreće unazad:

Nije  dozvoljeno – pešački prelaz

kretanje unazad pesacki prelaz

Nije dozvoljeno – raskrsnica

kretanje unazad raskrsnica

Po magli nikako unazad

kretanje unazad magla

U tunelu nije dozvoljeno

kretanje unazad tunel

Na sledeće dve slike slobodan prolaz izmedju parkiranih vozila u pune linije je manji od 3 metra u takvim situacijama je zabranjeno parkiranje i zaustavljanje samim tim i kretanje unazad

kretanje unazad puna i pesacki

kretanje unazad puna linija

Kolovozne trake odvojene zabranjeno kretanje unazad

kretanje unazad kolovoz odvojen

Zabranjeno parkiranje i kretanje unazad

kretanje unazad povrsina

Zabranjeno zbog znaka

kretanje unazad zabranjeno znakom

Dozvoljeno putanjom 1

kretanje unazad dozvoljeno

Prilikom kretanja vozilom unazad na vozilu moraju biti uključena sva četiri pokazivača pravca.

Kazne u pola cene

Novi zakon o prekršajima počinje da se primenjuje od 01. marta 2014. godine.

 

Kome kazna u pola cene?

 

Ko postupi po prekršajnom nalogu i plati kaznu u roku od osam dana, biće nagrađen sa 50% popusta. Oni koji ne plate u tom slučaju računa se pun iznos kazne bez umanjenja plus sudski troškovi. Ukoliko se kazna ne plati sledi prinudna naplata ili kazna zatvora.

 

Šta se još menja u zakonu?

 

Za sve prekršaje za koje je predviđena kazna u fiksnom iznosu, izdaje se prekršajni nalog, takvih prekršaja ima dosta oko 170. Ukoliko se palte u roku od 8 dana kazna se plaća u pola cene.

Ko ne plati kaznu neće moći da produži registraciju vozila niti vozačku dozvolu.

Uvodi se jedinstveni registar neplaćenih kazni preko koga će u svakom trenutku moći da se proveri da li neko duguje i koliko.

 

Kazne će moći da se plate u 6 rata?

 

Dostava poziva i presuda će biti dosta laskša jer će se time baviti posebna služba.
Maksimalni broj poena će biti povećan sa 18 na 25.

 

Spisak nekih kazni koje će moći da se plate u pola cene (50%) u roku od 8 dana, za sve dole navedene prekršaje izriče se kazna od 8000 dinara:

 

  • ako vozač ne ukolni predmet ili materiju koja potiče sa vozila kojim uparvlja
  • ako vlasnik vozila dozvoli da se odbačeno vozilo nalazi na putu ili na mestu na kojem je dozvoljeno zaustavljanje ili parkiranje
  • ako se vozač uključi u saobraćaj sa mesta gde je bio zaustavljen tako da ometa druge učesnike u saobraćaju
  • prekoračenje opšteg ograničenja brzine van naselja od 31 do 40km/č
  • nepropisno mimoilaženje sa vozilom iz suprotnog smera prilikom skretanja ulevo na raskrnici
  • vožnja noću na osvetljenom delu puta sa uključenim samo pozicionim svetlima
  • ako se vozi brže od 40 km/č ako se vuče neispravno vozilo
  • ako se na autoputu ili motoputusa više trakau istom smeru ne vozi krajnjom desnom trakom, osima ako ona nije zauzeta kolonom vozilaili prilikom preticanja
  • prekoraćenje brzine u Zoni 30 za 21 do 30 km/č
  • prekoračenje brzine u Zoni škole za 21 do 30 km/h u vremenu od 7 do 21 h
  • kada vozačka dozvola istekne za više od 6 meseci
  • ako vozač sa probnom vozačkom dozvolom koristi telefon ili druge uređaje za komunikaciju
  • ako vozač ne prijavi promenu prebivališta u roku od 30 dana nadležnoj policijskoj stanici
  • upravljanje vozilom čija je registarska nalepnica istekla za više od 30 dana
  • upravlja vozilom bez propisanih registarskih tablica
  • ako vlasnik odnosno korisnik vozila ne prijavi gubitak ili nestanak registarskih tablica najbližoj policijskoj upravi

 

Znači sve kazne koje su u fiksnom iznosu mogu da se plate sa popustom od 50% u roku od 8 dana.